{
"type": "FeatureCollection",
"name": "VelikoGradiste-objektiKulture-tac",
"crs": { "type": "name", "properties": { "name": "urn:ogc:def:crs:OGC:1.3:CRS84" } },
"features": [
{ "type": "Feature", "properties": { "NAZIV_OBJEKTA": "Narodni muzej Veliko Gradište", "OPIS": "Narodni muzej Veliko Gradište\nBivši prostor Doma omladine u Velikom Gradištu, inače zgrada zavoda za zaštitu spomenika, od juna meseca 2012.godine oplemenio je Narodni muzej Veliko Gradište. Nalazi se u ulici Kneza Lazara 40. Muzej u Velikom Gradištu je osnovan zahvaljujući pre svega zaostavštini braće Đorđević, gradištanaca, koji su testamentom iz 1978. godine ostavili svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinuopštini Veliko Gradište, a samo sa jednim ciljem – osnivanje muzeja.\nZaostavština koja sadrži oko 1500 muzejskih jedinica mogla bi da se podeli u nekoliko segmenata -  numuzmatika,arheologija, gravire, slike, ikone i upotrebni predmeti (građansko društvo sa početka XX veka u Srbiji) kurioziteti (kao što je na primer aluminijumski deo konstrukcije od cepelina ili muzička kutija sa šest srpskih melodija sa početka XX veka).\nNekoliko reči o braći Đorđević. Pavle Đorđević je rođen 4. novembra 1894. godine u Beogradu. Završio je prava i fakultet političkih nauka u Parizu. Bio je konzularni predstavnik u Berlinu, gde je službovao i naš nobelovac Ivo Andrić.\nĐorđe Đorđević je rođen 23. jula 1897. godine u Beogradu. Bio je dobrovoljac u XVII puku Dinarske divizije. Kao dobrovoljac je preživeo sve strahote prelaska preko Albanije. U Parizu je završio fakultet političkih nauka. Obilaskom muzeja dobićete potpunu sliku o Velikom Gradištu, uz priču kroz eksponate koji oslikavaju duh prohujalih vremena.\n", "LINK_": "https://is.gd/r4VAzc", "SLIKA": "MuzejVelikoGradište.jpg" }, "geometry": { "type": "Point", "coordinates": [ 21.517282968381178, 44.764750857251634 ] } },
{ "type": "Feature", "properties": { "NAZIV_OBJEKTA": "Biblioteka „Vuk Karadžić“", "OPIS": "Biblioteka „Vuk Karadžić“u Velikom Gradištu smeštena je u jednoj od najlepših zgrada u staroj čaršiji. Reč je o zgradi koja je zadužbina Save. Ž. Obradovića i žene mu Kate u kojoj je od 1980. godine bila smeštena apoteka. Pojava prve čitaonice-biblioteke u Velikom Gradištu vezuje se za osnivanje prvog Gradištanskog čitališta 1848. Godine. Na naredni pomen čitaonice nailazimo 1874. godine, gde se u jednom izveštaju knezu Milošu kaže da su u gradištanskoj biblioteci-čitaonici, osnovanoj 1872. godine za vreme bugarske okupacije, spaljene sve srpske knjige. Tridesetih godina prošlog veka postojala je čitaonica Trgovačke omladine. Za vreme drugog svetskog rata Biblioteka nije radila. Nakon oslobođenja 1947. godine Biblioteka je obnovljena i radila je kao Gradska čitaonica, koja se 1967. godine pripaja Narodnom univerzitetu. Od 1995. godine Biblioteka postaje samostalna ustanova.", "LINK_": "https://is.gd/EZdbcY", "SLIKA": "Biblioteka Vuk Karadžić.jpg" }, "geometry": { "type": "Point", "coordinates": [ 21.518508871562464, 44.766493273521334 ] } },
{ "type": "Feature", "properties": { "NAZIV_OBJEKTA": "Vlastimir Pavlović Carevac", "OPIS": "Vlastimir Pavlović Carevac (1895 – 1965) rođen je u selu Carevac u opštini Veliko Gradište, bio je poznati violinista, kompozitor i dirigent. Radio je na očuvanju Srpske muzičke baštine a zahvaljujući njemu sačuvane su mnoge narodne melodije. Najpoznatije delo Vlastimira Pavlovića Carevca je Svilen konac. Osnovao je i rukovodio Narodnim orkestrom Radio Beograda. Bista Vlastimira Pavlovića Carevca nalazi se u gradskom parku u Velikom Gradištu. Caru u čast se u opšti Veliko Gradište od 1995.godine održava festival “Carevčevi dani” koji u osnovi ima takmičenje violinista.", "LINK_": "https://is.gd/gHPbyQ", "SLIKA": "Veliko Gradište Vlastimir Pavlović Carevac.jpg" }, "geometry": { "type": "Point", "coordinates": [ 21.519275050564847, 44.767366930715504 ] } },
{ "type": "Feature", "properties": { "NAZIV_OBJEKTA": "Dunav", "OPIS": "Dunav je jedan od najvećih potencijala turističke ponude u opštini Veliko Gradište. Na njegovim obalama nalazi se Srebrno jezero , ušće Peka, kulturno istorijski spomenik srednjovekovna tvrđava Ram, grad Veliko Gradište privredni i kulturni centar opštine. Takođe na njegovoj obali održava se veliki broj uspešnih manifestacija kulturnog leta, od kojih je jedna od najznačajnijih Alaske večeri, manifestacija sa najdužom tradicijom, koja godinama veliča našu najlepšu reku Dunav.\nDunav u opštini Veliko Gradište u dužini od 19,5 kilometara čini prirodnu granicu sa susednom Rumunijom.  Veliko Gradište na Dunavu ima pristanište za sve strane brodove koji dolaze iz Beča na putu za Crno more i obrnuto a na pristaništu se nalazi i tanker za gorivo.\nKod Velikog Gradišta u Dunav se uliva zlatonosna reka Pek . U delu svog toka kroz Gradište, Dunav dostiže širinu i do 2.000 metara i sa pravom nosi epitet ,,Dunavskog mora”.\nOd Srebrnog jezera pored Dunava do Velikog Gradišta i dalje do ušća Pek zbog postojećeg odbrambenog nasipa,takođe je i lepo šetalište. Zbog podizanja nivoa Dunava, izgradnjom hidroelektrane Đerdap, na ušću Peka formirao se zaliv koji je ubrzo postao stanište različitih vrsta ptica.\nReka dalje prolazi pored Golubačke tvrđave na ulasku u Đerdapsku klisuru. \nDunav, Evropsku vodenu magistralu, prate dve biciklističke staze Evrovelo 6 i Evrovelo 13.\n", "LINK_": "https://is.gd/g9CHSB", "SLIKA": "Dunav.JPG" }, "geometry": { "type": "Point", "coordinates": [ 21.508635423047391, 44.775075703581628 ] } },
{ "type": "Feature", "properties": { "NAZIV_OBJEKTA": "Pek", "OPIS": "Pek izvire u podnožju Crnog Vrha, a uliva se u Dunav kod Velikog Gradišta. Pek teče kroz Homolje, Zvižd i Braničevo.\nPek je zlatonosna reka, pa je poznat i kao Zlatni Pek.Osim zlata, u Peku naravno ima i ribe. Među brojnim vrstama dominiraju skobalj i klen.\nIzletište Jaz, kod Velikog Gradišta, nalazi se na kilometar uzvodno od ušća Peka u Dunav. Uređeno je za potrebe kupača.\nIzgradnjom hidroelektrane ”Đerdap,, i podizanjem nivoa Dunava, na ušću Peka formirao se manji zaliv koji je ubrzo postao stanište za mnoge ptičje vrste, a naročito za ptice selice, koje imaju svoju adu u blizini Gradišta, kod sela Ram.\nOne dolaze s jeseni, iz pravca srednje i severne Evrope, ali i severozapadne Azije, tako da im je najveća koncentracija tokom januara.\n", "LINK_": "https://is.gd/bGUFcx", "SLIKA": "Ušće Peka.jpg" }, "geometry": { "type": "Point", "coordinates": [ 21.530941110400015, 44.757587773436676 ] } },
{ "type": "Feature", "properties": { "NAZIV_OBJEKTA": "Srebrno jezero", "OPIS": "Srebrno jezero jedno je od najpoznatijih izletišta u Srbiji. Jezero je zapravo rečni rukavac Dunava, koji je 1971. godine pregrađen nasipom u gornjem toku, tako se priobalje ramskog rita zaštitilo od podzemnih voda. Jezero se nalazi u opštini Veliko Gradište (2,5km je udaljeno od grada) i ima izuzetno dobar turistički položaj, jer je na raskršcu bitnih putnih pravaca i u blizini je privredno razvijenih gradova (udaljenost do Beograda 120km, do Požarevca 34km, do Smedereva 60km).\nOno ima površinu od 4,5 kilometra kvadratnih,  dugo je 14km, duboko 7-14m (najdublja tačka je takozvana Glava vrbnika dubine 16,5 metara), i široko od 380-450m. Po vrsti jezera pripada grupi veštačkih akumalacionih jezera.\nU popodnevnim satima,kada sunce počinje da zalazi iza Karpata, mnoštvo sunčevih zraka čini da jezero ima srebrni odsjaj. Po tome je i dobilo ime Srebrno.  Zahvaljujući snažnim pumpama, u jezeru je nivo vode stalno niži od nivoa Dunava, tako da je stalno obezbeđen dotok sveže vode. Na svom podzemnom putu voda se filtrira kroz brojne peščane dine što omogućava da voda bude besprekorno čista i bistra.\nSrebrno jezero je izuzetne lepote i od početka je postalo omiljeno izletište i okosnica turizma u ovom kraju a hladovina bagremove šume i dobra klima, čine da boravak na jezeru ostane za pamćenje.  Različiti smeštajni kapaciteti,  bogata ponuda restorana i različiti sadržaji za sport i rekreaciju svrstavaju Srebrno jezero na sam vrh turističke ponude Srbije.\nSrebrno jezero, bogato je ribom i predstavlja pravi raj za pecaroše. Ribolovcima je poznato po ulovljenom šaranu težine 44 kg. U jezeru su zastupljene sve vrste slatkovodne ribe: som, smuđ, šaran, amur, tolstolobik…\nIdealno je zabavljenjem nekim od sportova: veslanje, vožnja kajakom, kanuom, pedalinama… U neposrednoj blizini nalazi se teren za mini golf, vaterpolo teren u jezeru, četiri teniska terena a postoji i mogućnost iznajmljivanja bicikli . Vožnja turističkim brodovima i kupanje u Aqua parku predstavljaju posebnu atrakciju. Šetalište na Srebrnom jezeru često se poredi sa nekim šetalištima na obali mora, a uredjene plaže tokom sezone uvek su prepune kupača.\n", "LINK_": "https://is.gd/Yx1Yiq", "SLIKA": "Ušće Peka.jpg" }, "geometry": { "type": "Point", "coordinates": [ 21.475579828841166, 44.764229307756544 ] } },
{ "type": "Feature", "properties": { "NAZIV_OBJEKTA": "Brdo Gorica", "OPIS": "Nalazi se u blizini sela Zatonja na nadmorskoj visini od 282m. Ovo mesto obiluje vrlo interesantnim prirodnim odlikama. Blizina Dunava koji je presekao Karpate i otvorio prostor od Panonske nizije do Mediterana, kao i visina ovog brda (Ram koji je u neposrednoj blizini je na nadmorskoj visini od 69 do 130m) uslovili su česte i snažne vetrove koji se često smenjuju, a od kojih su najpoznatiji Košava i Severac poznat i kao Gornjak. Ovakvo strujanje vetrova stvorilo je idealne uslove za neke ekstremne sportove, kao što je paraglajding. Zaljubljenike u ovaj sport najčešće možemo sresti u proleće i jesen kada su vetrovi najsnažniji. Paraglajderi dolaze sami ili u grupama i medjusobno preporučuju ovo mesto, sa  kako kažu „fantastičnim vetrom za njihova krila“. Ovo mesto je pogodno za kampovanje pa je poznato izletište u opštini Veliko Gradište, a u podnožju Gorice nalazi se prirodni izvor „Hajdučka voda“ alasko sastajalište.\nU blizini Gorice evidentirani su uslovi za jedrenje i kitesurfling koji su prirodan dar zatonjskog useka, gde temperaturne razlike  i kombinacije lokalnih vetrova stvaraju raj na Dunavu za ovaj vid  sporta.\n", "LINK_": "https://is.gd/YS6j5Y", "SLIKA": "vidikovac-gorica-Dunav-jezero.JPG" }, "geometry": { "type": "Point", "coordinates": [ 21.375883493875946, 44.804201627068956 ] } },
{ "type": "Feature", "properties": { "NAZIV_OBJEKTA": "Sveti izvor Dačara ", "OPIS": "Dačara, lekoviti izvor posvećen Svetoj Petki Trnovoj, nalazi se u predelu Manastirište, zapadno od sela Biskuplja. Ovaj izvor je jedan od najpoznatijih i najposećenijih u Braničevskom okrugu. Smešten je u vrlo lepom predelu okružen fantastičnom prirodom, a do izvora se dolazi makadamskim putem koji  preseca brdo obraslo gusto borovom šumom.\nPo legendi ovde se nekada nalazio manastir u kome je živeo Biskup. Po dolasku Turaka u ove krajeve, kako ne bi prišli ovom svetom mestu, dogodilo se čudo. Veliki zemljotres obrušio je brdo i zatrpao i manastir i Biskupa, po kome je ime dobilo obližnje selo Biskuplje.\nDanas se ovde nalazi kapela iz 1989. godine, a pre nje se na ovom mestu nalazila stara kapela koju je sagradio predak Stokića u Biskuplju. Oduvek ovaj izvor bio je posvećen Sveta Petki Trnovoj, a ovde se svake godine, na njen dan, 08. Avgusta organizuje Vašar. Nekada su ljudi dolazili dan ranije, prespavali kraj svetog izvora, i ujutru pre izlaska sunca izlazili na vodu i umivali se. Ovaj izvor je lekovit, potiče iz prahrišćanskih vremena. Sveti izvor, osim velikog broja vernika, posetile su i mnoge poznate ličnosti, među kojima je i njegova svetost Patrijah Pavle, a veliki je broj primera izlečenja od očnih bolesti, ekcema, a voda pomaže i u lečenju psorijaze.\n", "LINK_": "https://is.gd/XUe1YE", "SLIKA": "Dačara-Biskuplje.JPG" }, "geometry": { "type": "Point", "coordinates": [ 21.365797267828015, 44.738242858238273 ] } },
{ "type": "Feature", "properties": { "NAZIV_OBJEKTA": "ZGRADA OPŠTINE", "OPIS": "U centralnom delu grada nalazi se zgrada Opštine, ranije Sreskog načelstva sa poštom i telegrafom. Projektovao ju je Milorad Ruvidić. Sagrađena je 1905. godine. Zgrada ima prizemlje i sprat, u središnjem delu je kula. Zgrada Opštine sa crkvom, gimnazijom i bibliotekom čini okosnicu lepo oblikovanog trga. Nekada je na trgu bila vaga gde se merila roba za izvoz u Beč i Peštu, pa se i danas ovaj trg zove „Žitni trg”.", "LINK_": "https://is.gd/Cf0A6D", "SLIKA": "opština Veliko Gradište.png" }, "geometry": { "type": "Point", "coordinates": [ 21.519771262338516, 44.766718785951589 ] } },
{ "type": "Feature", "properties": { "NAZIV_OBJEKTA": "Zadužbina Zeje Jovanovića “Pigoza” ", "OPIS": "Zadužbina Zeje Jovanovića “Pigoza” nalazi se u centru grada (Vojvode Putnika 19) i sadrži atelje, galeriju, muzej I biblioteku. Ova zadužbina posebno je interesantna turistima. Ljubazni domaćin provešće Vas kroz celu zadužbinu, I na najbolji način prezentovati Veliko Gradište.", "LINK_": "https://is.gd/Cnu3iA", "SLIKA": "Pigoza.jpg" }, "geometry": { "type": "Point", "coordinates": [ 21.516201691803033, 44.765590586573403 ] } },
{ "type": "Feature", "properties": { "NAZIV_OBJEKTA": "Ramska tvrđava", "OPIS": "Na teritoriji opštine Veliko Gradište postoji  jedno srednjevekovno nalazište. Ramska tvrđava, jedno od nekoliko najznačajnijih lokaliteta Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Smederevo.\nNa desnoj obali Dunava, na strmoj kamenoj litici, nalaze se zidine srednjevekovnog grada Rama. Tu se danas nalazi malo selo, nekada poznato kao varoš, koje je ime dobilo po istoimenoj tvrđavi oko koje se formiralo i naselje. U istoriografiji najpre se pamti Ramski distrikt, Ramski srez, Ramska knežina. Ima nagoveštaja da je na ovom prostoru bilo praistorijsko naselje (još iz doba Kelta).\nIzvesno je da je u Ramu boravio zloglasni Hunski vođa Atila, poznatiji pod nadimkom Bič božiji.\nZa Ram su se otimali Ugari, Vizantijci, Turci. Prva legenda o postanku ovog sela vezuje se za osnivače Rima, braću Romula i Rema. Turski izvori ovaj grad nazivali su Ihram Haram.\nPriča veli da je turski sultan Bajazit drugi obilazeći svoje vojnike zastao da se odmori na brežuljku sa koga se pružao lep pogled na Dunav, i suprotnu ugarsku stranu. Sedeći tako na prostirci- ihramu (turski naziv za ćilim), kažu da je zaspao. Kada se probudio osećao se kao preporođen. Posle je naredio da se na mestu njegovog ihrama sagradi tvrđava, koja je po ihramu i dobila ime.\nIstorijski izvori govore da je današnja tvrđava delo Bajazita drugog. Letopisi su zabeležili da je Bajazit drugi (1430-1512) posle smrti Mehmed Paše,preuzeo vlast i obnovio Ram i Kuleč.\nU Turskim izvorima ostao je detaljan opis grada Rama. Ramska tvrđava ima oblik nepravilnog poligona sa četiri ugaone i centralnom Donžon kulom. Preko 30m dugi, debeli zidovi koji povezuju kule dobro su očuvani, dok je unutrašnjost tvrđave razorene za vreme Kočine krajine. Na masivnim zidnim platnima, uočljive su stražarske šetne staze. Kule su joj bile pokrivene šiljatim kupolama.\nTvrđava je bila zidana za odbranu od hladnog i vatrenog oružja. Kule su snabdevene i danas vidljivim otvorima za topove, pa se može reći da je Ram pravo artiljerijsko utvrđenje. Tvrđava je bila opasana dubokim rovom. Ulaz u nju je bio moguć preko pokretnog mosta.\nTurski putopisci Evlija Ćelebija,  Hadži Kalfa i dr. daju dosta podataka o Ramu i njegovoj posadi. Izvesno je da je ovde u više navrata boravio i sam Bajazit.\nPrema izvorima Ram je razoren 1788.g. zanimljivo je znati da je ove godine, braneći Ramsku tvrđavu od Turaka, u njoj, poginuo i austrijski grof baron fon Loprešti. Sa 23 druga ovaj carski poručnik „Heroj od Rama“ nije se uplašio ni kada je na njega krenulo 1000 Turaka.\n", "LINK_": "https://is.gd/8ZEipm", "SLIKA": "Ramska tvrđava.JPG" }, "geometry": { "type": "Point", "coordinates": [ 21.332458399558856, 44.812800731740012 ] } },
{ "type": "Feature", "properties": { "NAZIV_OBJEKTA": "Lederata", "OPIS": "Ostaci Rimskog vojnog logora “Lederata”\nVeć u prvim godinama po izbijanju Rimskih legija na obale Dunava, zahvaljujući odličnom geostrateškom položaju, Rimljani su u Ramu sagradili vojni logor kastrum, u istoriji poznat kao Lederata. Nije poznato poreklo tog naziva.\nLederata se nalazila 1 km ispod postojećeg srednjovekovnog grada, na kamenitoj peščanoj visoravni. Oko kastruma kasnije se formiralo i naselje.\nHroničari Lederatu spominju kao značajno utvrdenje koje je sagradio car Trajan, a kao veće i snažnije utvrđenje obnovio u 6. veku potonji rimski car Justinijan. Vršena su osmogodišnja istraživanja Zavoda za zaštitu spomenika kulture Smederevo na čelu sa dr Mladenom Cunjakom i dr Aleksandrom Jovanovićem i otkrili su temelje masovnog pravougaonog utvrđenja veličine 240 puta 150 m, koje je kako istorijski izvori navode podigao car Trajan u prvom veku.\nLetopisi su zabeležili da je kod Rama car Trajan poveo svoje legionare preko, za tu priliku sagrađenog pontonskog mosta u rat sa Dečanima.\nOva slika je izdvajana kao prva scena na čuvenom Trajanovom stubu u Rimu.\n", "LINK_": "https://is.gd/dPMx5n", "SLIKA": "Lederata3-gorica.JPG" }, "geometry": { "type": "Point", "coordinates": [ 21.33962910654645, 44.816708821831575 ] } },
{ "type": "Feature", "properties": { "NAZIV_OBJEKTA": "Info-centar na Srebrnom jezeru", "OPIS": "Informativni centar na Srebrnom jezeru radi od maja do septembra. Ljubazno osoblje pružiće Vam sve informacije vezane za turističke potencijale opštine Veliko Gradište. Ovde možete iznajmiti bicikle, pronaći adekvatan smeštaj i kupiti suvenire.", "LINK_": "https://is.gd/aCKnRE", "SLIKA": "infocentar.jpg" }, "geometry": { "type": "Point", "coordinates": [ 21.482985888687548, 44.764080557729862 ] } }
]
}