{"type":"FeatureCollection","features":[{"type":"Feature","id":"Turizam_znamenitosti.1","geometry":{"type":"Point","coordinates":[21.89830673,42.55471069]},"geometry_name":"GEOMETRY","properties":{"Origin_X":21.898306733329125,"Origin_Y":42.55471069346614,"code":2,"vrsta":"PAŠIN KONAK","NAZIV":"PAŠINI KONACI (SELAMLUK I HAREMLUK)","opis":"U muškoj zgradi Pašinog konaka - Selamluku je od 1960.g. smešten Narodni muzej, kao muzej Narodno-oslobodilačke borbe, a danas muzej kompleksnog tipa sa preko 30 000 eksponata, iz oblasti etnologije, arheologije i kulturno istorije. Inače, Pašin konak je sagrađen 1765.g. od strane Rauf beg Đinolija u stilu balkansko-orijentalne arhitekture.  Sastojao se iz dve zgrade Selamluka i Haremluka, koje su bile povezane visećim drvenim mostom. U Selamluku je živeo paša sa svojom muškom pratnjom, a u Haremluku se odvijao porodični život, u njemu su živele žene, deca i sluge. Obe zgrade imaju prizemlje i sprat, sa simetrično postavljenim prostorijama i bogato ukrašenim tavanicama. Haremluk se izdvaja po polukružnom proširenju na spratu - divanhani, ispod kojeg je trem u prizemlju. Čitavo imanje bilo je opasano visokim zidom koji je štitio privatnost pašinog doma od radoznalih pogleda.","Url_dropbox":"https://www.dropbox.com/s/bjjwza1kl3kxj7q/K2_GIS_Narodni_muzej.mp4?dl=0","Url_TO_kult_turizam":"https://turistickavranje.rs/index.php/2018/08/03/kulturni-turizam/","Url_GradVranje":"http://www.vranje.org.rs/lokalnas.php?id=16141&oblast=gvece","e_mail":"izabelasavic744@gmail.com","kontakt":"017/402-378"}},{"type":"Feature","id":"Turizam_znamenitosti.3","geometry":{"type":"Point","coordinates":[21.90032475,42.54925331]},"geometry_name":"GEOMETRY","properties":{"Origin_X":21.90032474673909,"Origin_Y":42.5492533112242,"code":2,"vrsta":"BABA ZLATINA ULICA","NAZIV":"MUZEJ KUĆA BORE STANKOVIĆA","opis":"Rodna kuća književnika koji je opisivao život ljudi sa juga, sagrađena je oko 1850.g., a u muzej pretvorena  1967.g. Građena je u balkansko-orijentalnom stilu od ćerpiča, na placu koji je kupila Zlata, Borina baba po ocu. Dočarava svet iz Borinih dela, u koji se ulazi prolaskom kroz otvorenu masivnu drvenu kapiju. Kuća je prekrivena ćeremidom sa istaknutim tremom i doksatom na ulazu i kapidžikom u dvorištu. U njoj se nalaze Gostinska soba, Baba Zlatina soba i Borina soba sa originalnim predmetima, koji su pripadali piscu i članovima njegove porodice - Borina stolica, tabakera, kao i plakati i fotografije pozorišnih predstava, izdanja knjiga i dela dobitnika \"Borine nagrade\", a u kaldrmisanom dvorištu stari dud, vinova loza, bunar, šimšir i letnja kuhinja.","Url_dropbox":"https://www.dropbox.com/s/hji0k2itjkh64in/K3_GIS_Muzej_kuca_Bore_Stankovica.mp4?dl=0","Url_TO_kult_turizam":"https://turistickavranje.rs/index.php/2018/08/03/kulturni-turizam/","Url_GradVranje":"http://www.vranje.org.rs/lokalnas.php?id=16141&oblast=gvece","e_mail":"izabelasavic744@gmail.com","kontakt":"017/402-378"}},{"type":"Feature","id":"Turizam_znamenitosti.4","geometry":{"type":"Point","coordinates":[21.90154074,42.54922872]},"geometry_name":"GEOMETRY","properties":{"Origin_X":21.901540736495576,"Origin_Y":42.54922871921763,"code":2,"vrsta":"BABA ZLATINA ULICA","NAZIV":"CRKVA I KUĆA OCA JUSTINA POPOVIĆA ","opis":"Jedinstven verski kompleks koji se sastoji iz kuće Oca Justina Popovića, podignute na temeljima stare i crkve posvećene Justinu Filozofu i Justinu Ćelijskom i Vranjskom, otvoren je za posetu 2010.g. U prizemnom delu kuće je galerija u kojoj su izložene porodične fotografije i fotografije iz manastira Ćelije, a na spratu u spomen sobi je izložena odežda Ave Justina i njegovi tomovi knjiga. U crkvi se nalazi deo moštiju, prenet iz manastira Ćelije u kome je Otac Justin proveo više od 30 godina.","Url_dropbox":"https://www.google.com/maps/uv?pb=!1s0x13551facff449351%3A0xe1268a7dbf67a67d!3m1!7e115!4shttps%3A%2F%2Flh5.googleusercontent.com%2Fp%2FAF1QipORwpwgjp2Iip9O6rFyhTkaEnJJRFTKo9YPCTIy%3Dw260-h175-n-k-no!5za3XEh2Egb2NhIGp1c3RpbmEgcG9wb3ZpY2EgdnJhbmplIC0gR29vZ2xlINC_0YDQtdGC0YDQsNCz0LA!15sCgIgAQ&imagekey=!1e10!2sAF1QipORwpwgjp2Iip9O6rFyhTkaEnJJRFTKo9YPCTIy&hl=sr","Url_TO_kult_turizam":"https://turistickavranje.rs/index.php/2018/08/03/kulturni-turizam/","Url_GradVranje":"http://www.vranje.org.rs/lokalnas.php?id=16141&oblast=gvece","e_mail":"izabelasavic744@gmail.com","kontakt":"017/402-378"}},{"type":"Feature","id":"Turizam_znamenitosti.5","geometry":{"type":"Point","coordinates":[21.90877794,42.55552033]},"geometry_name":"GEOMETRY","properties":{"Origin_X":21.90877794177568,"Origin_Y":42.555520334844836,"code":2,"vrsta":"KASARNA I PEŠADIJSKOG PUKA KNJAZA MILOŠA VELIKOG","NAZIV":"SPOMEN SOBA GARNIZONA VRANJE","opis":"Spomen soba Garnizona Vranje je otvorena za javnost 2008.g. u  sklopu kasarne „Prvi pešadijski puk Knjaza Miloša Velikog“. Predstavlja jedinstven spomenik posvećen svim poginulim Vranjancima za slobodu u periodu od 1878.g. do danas. Soba sadrži 8 spomen ploča i 5440 imena i prezimena ljudi, koji su živote izgubili za čast predaka i slobodu potomaka. Na ulazu je počasna straža i večiti plamen.","Url_dropbox":"https://www.google.com/maps/@42.5531262,21.9086128,3a,75y,75.01h,95.86t/data=!3m6!1e1!3m4!1s3KBaRMWTp0xXFnei7bfslQ!2e0!7i13312!8i6656","Url_TO_kult_turizam":"https://turistickavranje.rs/index.php/2018/08/03/kulturni-turizam/","Url_GradVranje":"http://www.vranje.org.rs/lokalnas.php?id=16141&oblast=gvece","e_mail":"izabelasavic744@gmail.com","kontakt":"017/402-378"}},{"type":"Feature","id":"Turizam_znamenitosti.6","geometry":{"type":"Point","coordinates":[21.89565076,42.55337707]},"geometry_name":"GEOMETRY","properties":{"Origin_X":21.895650757184065,"Origin_Y":42.5533770735718,"code":2,"vrsta":"GRADSKI PARK","NAZIV":"VRANJSKA GIMNAZIJA","opis":"Vranjska gimnazija je najstarija školska institucija na jugu Srbije. Građena je u periodu od 1931.g. do 1933.g. Ima dva sprata, ne računajući prizemlje i suteren i u obliku je slova E. Na drugom spratu, iznad terase postavljeni su bareljefi jugoslovenskih velikana: Vuka Karadžića, Bore Stankovića, Ivana Gundulića, Svetog Save, Ivana Mažuranića, Franca Prešerna i Petra Petrovića. Poznati predavači vranjske gimnazije bili su Radoje Domanović, Ljuba Davidović i Jaša Prodanović.","Url_dropbox":"https://www.dropbox.com/s/2kgd9oxjaalc3pw/N11_gimnazija.jpg?dl=0","Url_TO_kult_turizam":"https://turistickavranje.rs/index.php/2018/08/03/kulturni-turizam/","Url_GradVranje":"http://www.vranje.org.rs/lokalnas.php?id=16141&oblast=gvece","e_mail":"izabelasavic744@gmail.com","kontakt":"017/402-378"}},{"type":"Feature","id":"Turizam_znamenitosti.8","geometry":{"type":"Point","coordinates":[21.89587606,42.55469568]},"geometry_name":"GEOMETRY","properties":{"Origin_X":21.89560542111126,"Origin_Y":42.55494573306214,"code":2,"vrsta":"GRADSKI PARK ","NAZIV":"dr FRANJA KOPŠA","opis":"Dr Franjo Kopša je rođen u Vild-Alpenu u Štajerskoj (Slovenija) 26.05.1840.g. od oca Filipa Kopše, lekara. Osnovnu školu je završio u Indriji, gimnaziju u Ljubljani, a Medicinski fakultet na bečkom Univerzitetu 1871.g. U Srbiju je došao 1875.g. sa suprugom Antonijom, a u Vranje 1878.g. i to sa trupama generala Jovana Belimarkovića. Bio je upravnik prve bolnice u  Vranju i osnivač bolničke apoteke. Bolnica je bila smeštena u zgradi Sulejman-begovog konaka. Pošto je bila mala, sagradio je dvospratnu zgradu prodavši celokupnu ličnu imovinu u Sloveniji. U dvorištu nove bolnice koja je imala 50 postelja, bila je i kuća u kojoj je živeo sa svojom porodicom. Imao je šestoro dece. Dvojica sinova su nastavili porodičnu tradiciju i pokazali veliki heroizam u Prvom svetskom ratu. Bio je pionir interne medicine, bavio se i lečenjem tuberkuloznih bolesnika, obavljao je i manje hiruške intervencije. Tokom sezone, radio je u Vranjskoj Banji pa je postao i pionir reumatologije i balneologije, a poznat je i kao utemeljivač veterinarske medicine. Pratio je redovno dostignuća savremene medicine, čitao stranu literaturu i časopise. Dopremio je iz Beča prvi klavir u Vranju, na kome je svirala njegova supruga. Jedan je od osnivača pevačkog društva „Slobodna Srbija“. Unapredio je i poljoprivredu i pčelarstvo. Doneo je nove vrste povrća u Vranje i Vranjance učio kalemljenju ruža i voća. Učestvovao je i u pošumljavanju goleti Pljačkovica.  Penzionisan je 1897.g., ali je dužnost opšinskog lekara obavljao i tri sata pre svoje smrti 1898.g. Na njegovoj zemlji koju je ostavio gradu je sagrađen Antituberkulozni dispanzer. Franjo Kopša je slovenački doktor medicine koji je došavši u Vranje postao narodni dobrotvor i vladao srpskim jezikom kao Srbin.","Url_dropbox":"https://www.dropbox.com/s/9xqr30d5g8o7lvo/DJ_9_Kopse.jpg?dl=0","Url_TO_kult_turizam":"https://turistickavranje.rs/index.php/2018/08/03/kulturni-turizam/","Url_GradVranje":"http://www.vranje.org.rs/lokalnas.php?id=16141&oblast=gvece","e_mail":"izabelasavic744@gmail.com","kontakt":"017/402-378"}},{"type":"Feature","id":"Turizam_znamenitosti.9","geometry":{"type":"Point","coordinates":[21.89609789,42.55445417]},"geometry_name":"GEOMETRY","properties":{"Origin_X":21.895356239080794,"Origin_Y":42.5548667402076,"code":2,"vrsta":"GRADSKI PARK ","NAZIV":"dr ĐORĐA TASIĆA","opis":"Dr Đorđe Tasić je rođen 25.10.1892.g. u Vranju od oca Riste, opštinskog pisara i majke Paraskeve, domaćice. Osnovnu školu je završio u Vranju, a gimnaziju sa maturom u Beogradu.  Na Pravnom fakultetu u Beogradu je doktorirao 1920.g., i to na jednom od najtežih pravnih pitanja, na pitanju opravdanja postojanja države. Smatrao je da država predstavlja neku vrstu sporazuma između društva i nosilaca vlasti i da bi idealna država bila ona u kojoj u primeni tog sporazuma ne bi bila upotreba sile. Bio je asistent čuvenog beogradskog profesora i akademika Slobodana Jovanovića. Od 1920.g. do 1923.g. bio je docent na Pravnom fakultetu u Subotici, a zatim u Ljubljani do 1930.g. Nakon toga, postaje redovni profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, a zatim i dekan. Drugi svetski rat ga je zatekao na tom mestu. Tada je odbio da predaje na kvinsliškom fakultetu i suprotstavio se priključenju Trojnom paktu i dospeo u nemilost novih vlasti. Odbio je i poziv od strane njegovog rođaka iz Vranja, da dođe kod njega kako bi sačuvao glavu za vreme rata. Uhapšen je kada je bilo hapšenje svih profesora Beogradskog Univerziteta, koji su bili članovi Velike lože Jugoslavije, koji su bili „slobodni zidari“, graditelji slobodarskih, altruističkih ideja. Streljan je 25.08.1943.g. na Sajmištu. Đorđe Tasić,  doktor pravnih nauka i profesor, teoretičar i filozof prava i sociologije, bio je jedan od osnivača katedre za sociologiju na Pravnom fakultetu u Beogradu, osnivač i predsednik prvog pravog sociološkog društva u Srbiji 1935.g. i upravnik prvog Instituta za sociologiju, ekonomiju i statistiku u Srbiji. Govorio je da pravnu normu ne treba tumačiti samo onako kako je napisana logički i dogmatički, nego treba dodati dimenziju društva koje je donelo i u kome se primenjuje. ","Url_dropbox":"","Url_TO_kult_turizam":"https://turistickavranje.rs/index.php/2018/08/03/kulturni-turizam/","Url_GradVranje":"http://www.vranje.org.rs/lokalnas.php?id=16141&oblast=gvece","e_mail":"izabelasavic744@gmail.com","kontakt":"017/402-378"}},{"type":"Feature","id":"Turizam_znamenitosti.10","geometry":{"type":"Point","coordinates":[21.89569261,42.55448691]},"geometry_name":"GEOMETRY","properties":{"Origin_X":21.895281683422997,"Origin_Y":42.55472613546635,"code":2,"vrsta":"GRADSKI PARK ","NAZIV":"dr JUSTIN POPOVIĆ","opis":"Otac Justin Popović je rođen u Vranju 07.04.1894.g. od oca Spiridona, crkvenjaka i majke Anastasije, na praznik Blagovesti i na krštenju dobio ime Blagoje. Njegova porodica je bila sedam generacija sveštenička. Osnovnu školu je završio u Vranju, a nakon toga devetorazrednu beogradsku bogosloviju. Sa 14 godina je počeo da izučava Jevanđelje. Monaški postrig je primio u pravoslavnoj crkvi u Skadru 1916.g. na dan Svetog Vasilija Velikog i uzeo monaško ime Svetog Justina Mučenika i Filozofa. Bio je na bogoslovskim studijama u Petrogradu, zatim na Oksfordu, da bi se po završetku rata i studija u Engleskoj, vratio  Srbiju i postao nastavnik Bogoslovije u Sremskim Karlovcima. Na Atinskom univerzitetu je uspešno doktorirao. Predavao je dogmatiku na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu i bio je jedan od osnivača prvog Srpskog filozofskog društva. Tokom Drugog svetskog rata živeo je po skrivenim srpskim manastirima. Sa Beogradskog Univerziteta je prognan 1945.g., a zatim uhapšen i zatvoren. Zamalo streljan kao „narodni neprijatelj“, proteran je iz Beograda. Tadašnja igumanija Svetoćelijska, mudra i odvažna mati Sara, pozvala je Oca Justina u ženski manastir Ćelije kod Valjeva, gde je on živeo praktično u kućnom pritvoru od 1948.g. pa sve do smrti 1979.g. Tadašnja vlast, 1964.g. je srušila njegovu porodičnu kuću u Vranju. Načinjenu nepravdu, Vranjanci su pokušali da isprave tek 15 godina nakon njegove smrti, kada je u gradskom parku podignuta spomen bista i postavljen kamen temeljac za obnovu porušene kuće. Njegova univerzitetska i sva druga predavanja uvek su bila rado posećivana, a  mladi su ga obilazili i  u najtežim vremenima komunističkog progona. Među njima su bili mladi koji su kasnije postali akademici. Njegova vera, duboka učenost i mudrost, pronicljivost i bogorečitost su uticali na opredeljenje mnogih za monaški život. Celokupan opus Oca Justina obuhvata oko 40 tomova. U rukopisima i na trakama ostalo je posle njega još oko 10 većih radova. Otac Justin Popović, doktor teologije, filozof i duhovnik, upokojio se u Gospodu na dan svog rođenja, na Blagovesti 1979.g., a 2010.g. Sveti arhijerejski sinod uveo ga je u kalendar Svetih srpske vascele pravoslavne Saborne crkve.  Sahranjen je u manastiru Ćelije, a deo njegovih moštiju je prenet 2019.g. u Vranje, u crkvu posvećenu Justinu Filozofu i njemu, Justinu Ćelijskom i Vranjskom, koja se nalazi u okviru Svepravoslavnog centra Prepodobni Otac Justin Ćelijski i Vranjski.","Url_dropbox":"https://www.dropbox.com/s/nmvec2mjwqwoatl/DJ_7_justinPopovic.jpg?dl=0","Url_TO_kult_turizam":"https://turistickavranje.rs/index.php/2018/08/03/kulturni-turizam/","Url_GradVranje":"http://www.vranje.org.rs/lokalnas.php?id=16141&oblast=gvece","e_mail":"izabelasavic744@gmail.com","kontakt":"017/402-378"}},{"type":"Feature","id":"Turizam_znamenitosti.11","geometry":{"type":"Point","coordinates":[21.89564871,42.55460678]},"geometry_name":"GEOMETRY","properties":{"Origin_X":21.895924112920515,"Origin_Y":42.55459589485932,"code":2,"vrsta":"GRADSKI PARK ","NAZIV":"BORISAV STANKOVIĆ","opis":"Borisav Stanković je rođen 22.03.1874.g.  u Vranju od oca Stojana, kondurdžije i majke Vaske. Osnovnu i sedam razreda Gimnazije završio je u Vranju, a osmi razred sa maturom u Nišu. Ekonomski odsek na Pravnom fakultetu u Beogradu je završio 1900/1.g. Za vreme školovanja bio je dobar učenik i student, ali skromnog materijalnog stanja i bez oba roditelja. Očuvala ga je njegova baba Zlata. Izdržavao se kao praktikant u državnoj štampariji, Ministarstvu prosvete i Ministarstvu spoljnih poslova. Bora Stanković je objavio prvi književni rad u časopisu Golub. To su bile dve pesme: “Majka na grobu svog jedinca“ i „Želja“. Najpoznatija njegova dela su roman „Nečista krv““ i drama „Koštana“. Njegovo celokupno književno delo je vezano za Vranje. Uveo je vranjanski govor u književnost, zbog čega je bio stalno kritikovan od strane mnogih savremenika. Svoje likove oblikovao je prema pričama koje je slušao i spajao elemente više ličnosti kako bi njegovi likovi delovali punije. Novija kritika svrstava ga u začetnike moderne srpske književnosti. Bio je oženjen beograđankom Angelinom i imao je tri kćeri. Za vreme Prvog svetskog rata biva zarobljen i transportovan u logor Derventa. Posle rata radio je u Ministarstvu prosvete Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Umro je 22.10.1927.g. u Beogradu. Borisav Stanković je srpski pripovedač, romansijer, dramatičar i jedan od najznačajnijih pisaca srpskog realizma. Govorio je da jedna umetnost ako ne pokrene neka plemenita osećanja u nama,  nije umetnost. Drugo, treba da čini da zavolite svoga bližnjeg.","Url_dropbox":"https://www.dropbox.com/s/mesq2eh22g0t73u/DJ_1_BoraStankovic.jpg?dl=0","Url_TO_kult_turizam":"https://turistickavranje.rs/index.php/2018/08/03/kulturni-turizam/","Url_GradVranje":"http://www.vranje.org.rs/lokalnas.php?id=16141&oblast=gvece","e_mail":"izabelasavic744@gmail.com","kontakt":"017/402-378"}},{"type":"Feature","id":"Turizam_znamenitosti.12","geometry":{"type":"Point","coordinates":[21.89586401,42.55445729]},"geometry_name":"GEOMETRY","properties":{"Origin_X":21.895550319238307,"Origin_Y":42.55482087981785,"code":2,"vrsta":"GRADSKI PARK ","NAZIV":"dr JOVAN HADŽI-VASILJEVIĆ","opis":"Dr Jovan Hadživasiljević je rođen u Vranju 18.10.1866.g. od oca Hadži Vasilija Pogačarevića, trgovca i majke Katerine, kćerke kumanovskog vikarnog episkopa. U Vranju je završio osnovnu školu i dvorazrednu gimnaziju.  Dalje školovanje je nastavio u Nišu, gde mu je jedan od profesora bio Stevan Sremac. Diplomirao je na istorijsko-filozofskom odseku Velike škole u Beogradu, a 1897.g. je doktorirao u Beču. Imao je osobenu narav, ali je i bio odličan učenik, talentovan i vredan. Još kao gimnazijalac u Nišu se angažovao oko istraživanja narodnih običaja. Kao učeni čovek uživao je velike simpatije Milana Obrenovića i njegovog sina Aleksandra. Bio je postavljen na dužnost u predstavništvima Kraljevine Srbije – konzulatima u Bitolju, Skoplju i Solunu. Boravak u Bitolju je iskoristio za obilazak terena i zapise koji su predstavljali njegova značajna naučna dela u vezi Južne Srbije i Makedonije. Bio je proučavalac istorijske prošlosti Stare Srbije i vrstan istoričar srpskog naroda pod turskom vlašću do 1878.g. i do 1912.g. Putovao je po selima Preševske Crne Gore, Preševske Moravice, planine Rujan i Pčinje. Bavio se etno genezom, ali i psiho-fizičkim i antropološkim osobinama stanovništa toga kraja, opisivao je nošnju, jezik, govor i beležio sve razlike od sela do sela. Nakon Majskog prevrata, bio je sklonjen sa mnogih političkih i društvenih tokova tadašnje Srbije. Od 1904.g. do 1941.g. bio je sekretar Društva Sveti Sava.  Pisao je svoje knjige i skromno živeo, bio je pravi osobenjak. Posle rata, bila mu je ukinuta penzija. Živeo je u oskudici, jedino mu je pomagala njegova bratanica Katarina –Tinka koje je živela u Vranjskoj Banji. Umro je 29.03.1948.g. u Beogradu, gde je i sahranjen. Jovan Hadživasiljević,  doktor istorije, antropolog i etnolog, bio je začetnik  novog pristupa u etnografskim i istorijskim problemima, pristupa koji je interdisciplinarni.  Stojan Novaković je o njemu govorio  kao jednom od svojih nastavljača. Jedan je od najvećih i najznačajnijih zapisivača i istraživača narodnog pesništva na jugu Srbije.","Url_dropbox":"","Url_TO_kult_turizam":"https://turistickavranje.rs/index.php/2018/08/03/kulturni-turizam/","Url_GradVranje":"http://www.vranje.org.rs/lokalnas.php?id=16141&oblast=gvece","e_mail":"izabelasavic744@gmail.com","kontakt":"017/402-378"}},{"type":"Feature","id":"Turizam_znamenitosti.13","geometry":{"type":"Point","coordinates":[21.89763672,42.55627132]},"geometry_name":"GEOMETRY","properties":{"Origin_X":21.897636716559845,"Origin_Y":42.55627132499919,"code":2,"vrsta":"TRG REPUBLIKE","NAZIV":"ZGRADA NAČELSTVA","opis":"Zgrada načelstva je građena od 1905.g. do 1907.g. za potrebe Načelstva vranjskog okruga i to po projektu arhitekte Petra Popovića. Objekat je monumentalnih razmera i građen je u maniru srpsko-vizantijske arhitekture - vizantijsko građenje sa preuzetim motivima iz moravske škole. Ima podrum, visoko prizemlje i sprat. Zgrada je akademski komponovana. U središnjem delu je ulazni hol sa stepeništem koje vodi do svečane sale na spratu i iz koga polaze hodnici za bočne traktove duž kojih su kancelarije. Danas je sedište Pčinjskog Upravnog okruga.","Url_dropbox":"https://www.dropbox.com/s/14o72ki6i1gx8yq/K5_opstina.mp4?dl=0","Url_TO_kult_turizam":"https://turistickavranje.rs/index.php/2018/08/03/kulturni-turizam/","Url_GradVranje":"http://www.vranje.org.rs/lokalnas.php?id=16141&oblast=gvece","e_mail":"izabelasavic744@gmail.com","kontakt":"017/402-378"}},{"type":"Feature","id":"Turizam_znamenitosti.14","geometry":{"type":"Point","coordinates":[21.89733825,42.55601244]},"geometry_name":"GEOMETRY","properties":{"Origin_X":21.89733825460371,"Origin_Y":42.556012444454,"code":2,"vrsta":"TRG REPUBLIKE","NAZIV":"ZGRADA STAROG HOTELA VRANJE","opis":"Zgrada starog hotela Vranje je podignuta 1892.g. zahvaljujući uglednom i imućnom trgovcu Janči Jovanović Baldžiji. Objekat građanskog stila lepe ornamentike sa balkonom, odakle su se održavali mnogobrojni govori, bio je stecište kulturnog, političkog i javnog života. Izdvajala se hotelska bašta čiji su ulaz krasila raskošna vrata i ukrasi od kovanog gvožđa sa kandelaberom.","Url_dropbox":"https://www.dropbox.com/s/8t8rywensb6eke0/N12_hotel.jpg?dl=0","Url_TO_kult_turizam":"https://turistickavranje.rs/index.php/2018/08/03/kulturni-turizam/","Url_GradVranje":"http://www.vranje.org.rs/lokalnas.php?id=16141&oblast=gvece","e_mail":"izabelasavic744@gmail.com","kontakt":"017/402-378"}},{"type":"Feature","id":"Turizam_znamenitosti.15","geometry":{"type":"Point","coordinates":[21.89762895,42.55587255]},"geometry_name":"GEOMETRY","properties":{"Origin_X":21.897628948262238,"Origin_Y":42.55587254926962,"code":2,"vrsta":"TRG REPUBLIKE","NAZIV":"SPOMENIK OSLOBOĐENJA VRANJA OD TURAKA – ČIKA MITA","opis":"Spomenik oslobodiocima Vranja – Čika Mita podignut je 1903.g. u znak zahvalnosti borcima koji su 1878.g. oslobodili Vranje od Turaka. Delo je poznatog beogradskog vajara Simeona Roksandića. Prvi prilog za izradu spomenika dao je proslavljeni general Jovan Belimarković. Ovaj spomenik je delivši sudbinu svog naroda rušen u naletima neprijatelja u Prvom  i Drugom svetskom ratu. Danas ponosno stoji bez leve ruke i puške ,,ostraguše”, kao nemi dokaz koji svedoči o  velikim zločinima tokom ratova.","Url_dropbox":"https://www.google.com/maps/@42.5557957,21.8975082,3a,90y,53.58h,90.11t/data=!3m6!1e1!3m4!1sE_G-iTxB_wkXdqYFLKCQ4Q!2e0!7i13312!8i6656","Url_TO_kult_turizam":"https://turistickavranje.rs/index.php/2018/08/03/kulturni-turizam/","Url_GradVranje":"http://www.vranje.org.rs/lokalnas.php?id=16141&oblast=gvece","e_mail":"izabelasavic744@gmail.com","kontakt":"017/402-378"}},{"type":"Feature","id":"Turizam_znamenitosti.16","geometry":{"type":"Point","coordinates":[21.89764362,42.55559268]},"geometry_name":"GEOMETRY","properties":{"Origin_X":21.89764362399941,"Origin_Y":42.55559268179336,"code":2,"vrsta":"TRG REPUBLIKE","NAZIV":"MOZAIK MAPA","opis":"Unikatna mapa grada u vidu mozaika izgrađena je 1975.g., a rekonstruisana 2021.g. U vreme njene izgradnje bila je jedinstvena ne samo u Srbiji nego i u Evropi. Sastavljena je iz delića prirodnog kamena u boji i na njoj su predstavljene vranjske ulice i bitni objekti u gradu. Delo je akademskog slikara i dizajnera Stevana Đukića. Radovima rekonstrukcije je rukovodio akademski slikar Dragan Gašić, Đukićev sestrić koji je i pomagao ujaku u izradi mozaika.","Url_dropbox":"https://www.dropbox.com/s/b4drx62yryti6hl/Rekonstruisana%20mozaik%20mapa%20grada%20Vranja.mp4?dl=0","Url_TO_kult_turizam":"https://turistickavranje.rs/index.php/2018/08/03/kulturni-turizam/","Url_GradVranje":"http://www.vranje.org.rs/lokalnas.php?id=16141&oblast=gvece","e_mail":"izabelasavic744@gmail.com","kontakt":"017/402-378"}},{"type":"Feature","id":"Turizam_znamenitosti.17","geometry":{"type":"Point","coordinates":[21.8982924,42.55616492]},"geometry_name":"GEOMETRY","properties":{"Origin_X":21.898292396902672,"Origin_Y":42.556164922623886,"code":2,"vrsta":"TRG REPUBLIKE","NAZIV":"PALATA PRAVDE","opis":"Palata pravde je izgrađena 1907.g. u maniru ekletičkog renesansa. Delo je arhitekte Svetozara Jovanovića Starijeg. U svom prvobitnom obliku, zgrada je sagrađena kao prizemni ugaoni objekat. Posle rata, 1945.g. dograđen je sprat i glavni ulaz lociran u središte zgrade u okviru ugaonog trakta. Predstavlja sedište vranjskog pravosuđa.","Url_dropbox":"","Url_TO_kult_turizam":"https://turistickavranje.rs/index.php/2018/08/03/kulturni-turizam/","Url_GradVranje":"http://www.vranje.org.rs/lokalnas.php?id=16141&oblast=gvece","e_mail":"izabelasavic744@gmail.com","kontakt":"017/402-378"}},{"type":"Feature","id":"Turizam_znamenitosti.18","geometry":{"type":"Point","coordinates":[21.90014491,42.55179348]},"geometry_name":"GEOMETRY","properties":{"Origin_X":21.900144909321437,"Origin_Y":42.55179347700042,"code":2,"vrsta":"SABORNA CRKVA","NAZIV":"SABORNA CRKVA SVETE TROJICE","opis":"Saborna crkva-Crkva Sv. Trojice se nalazi u samom centru grada. Sagrađena je zahvaljujući dosetljivosti Vranjanaca, a građena je u prekidima 1838.g. i 1858.g. Među najdarežljivijim ktitorima i priložnicima prilikom gradnje crkve bio je Hađi-Mihailo Pogačarević, najviđeniji čovek u gradu. Njegov primer su sledili i ostali poklonici. Izgradnju je pomogao novčanom pomoći u vrednosti od 100 000 dukata, gvožđem iz svog majdana i drvenom građom iz svoje šume i Husein-pasa. U obliku je velelepne trobrodne bazilike stavljene pod krov i opkoljene tremovima. Blago hrama je ikonostas, delo Diče Zografa iz Vardarske Makedonije. Sedište je Eparhije vranjske.","Url_dropbox":"https://www.dropbox.com/s/4i6y5jc5pold82y/N13_CrkvaTrojca.jpg?dl=0","Url_TO_kult_turizam":"https://turistickavranje.rs/index.php/2018/08/03/kulturni-turizam/","Url_GradVranje":"http://www.vranje.org.rs/lokalnas.php?id=16141&oblast=gvece","e_mail":"izabelasavic744@gmail.com","kontakt":"017/402-378"}},{"type":"Feature","id":"Turizam_znamenitosti.19","geometry":{"type":"Point","coordinates":[21.89791399,42.56211233]},"geometry_name":"GEOMETRY","properties":{"Origin_X":21.897913992238337,"Origin_Y":42.56211233324962,"code":2,"vrsta":"BELI MOST","NAZIV":"BELI MOST","opis":"Beli most ili most ljubavi je najpoznatiji vranjski spomenik. Naziva se beli jer je napravljen od belog kamena, a poznatiji je kao most ljubavi jer je svedok jednoj velikoj, iskrenoj ali nesrećnoj ljubavi između lepe Selim begove kćeri Ajše i siromašnog čobanina Stojana. Podignut je 1844.g. iznad Vranjske reke, pokraj mesta gde se ljubavni par krišom sastajao ali i poginuo. Spaja levu i desnu obalu reke, Ajšinu i Stojanovu. Na mostu se nalazi ploča na kojoj je ispisano turskim slovima: :::\"Ovaj most zvaće se beli i služiće ljudima za olakšicu, a voda koja teče ispod njega služiće za zdravlje. Prolaznici, prođite preko mosta jedanput i vratite se, i videćete da je stvoren za dobro svakog čoveka\"...","Url_dropbox":"https://www.dropbox.com/s/hc299dbcpsc7780/N1_beliMost.jpg?dl=0","Url_TO_kult_turizam":"https://turistickavranje.rs/index.php/2018/08/03/kulturni-turizam/","Url_GradVranje":"http://www.vranje.org.rs/lokalnas.php?id=16141&oblast=gvece","e_mail":"izabelasavic744@gmail.com","kontakt":"017/402-378"}},{"type":"Feature","id":"Turizam_znamenitosti.20","geometry":{"type":"Point","coordinates":[21.89823201,42.56162611]},"geometry_name":"GEOMETRY","properties":{"Origin_X":21.898232011506924,"Origin_Y":42.56162610685331,"code":2,"vrsta":"BELI MOST","NAZIV":"CRKVA SVETE PETKE – KRSTATA DŽAMIJA","opis":"Crkva Svete Petke poznatija kao Krstata džamija se nalazi u blizini Belog mosta, na levoj obali Vranjske reke. Datira iz 13.v. kao srednjevekovna srpska crkva, izgrađena na mestu gde su se nalazile mošti nepoznatog sveca. Turci su je pretvorili u džamiju dogradivši minaret. Postoji legenda da su je natprirodne sile rušile sve do trenutka kada su Turci na vrh minareta stavili krst. Narod je prozvao Krstata džamija. Crkva je obnovljena prilozima naroda a od prvobitne crkve ostale su samo zidine na ulazu.","Url_dropbox":"https://www.dropbox.com/s/0nuu9v7gzlz2ri4/G2_SVPetka.jpg?dl=0","Url_TO_kult_turizam":"https://turistickavranje.rs/index.php/2018/08/03/kulturni-turizam/","Url_GradVranje":"http://www.vranje.org.rs/lokalnas.php?id=16141&oblast=gvece","e_mail":"izabelasavic744@gmail.com","kontakt":"017/402-378"}},{"type":"Feature","id":"Turizam_znamenitosti.21","geometry":{"type":"Point","coordinates":[21.896001,42.56273805]},"geometry_name":"GEOMETRY","properties":{"Origin_X":21.896001002520023,"Origin_Y":42.562738051924995,"code":2,"vrsta":"BELI MOST","NAZIV":"MANASTIR SVETOG OCA NIKOLAJA","opis":"Manastir Svetog Oca Nikolaja se nalazi iznad Belog mosta, na desnoj strani Vranjske reke. Potiče iz 14.v. i  prvobitno je bio crkva.  Povelja cara Dušana svedoči da je metoh manastira Hilandara. U vreme vladavine Stefana Dečanskog crkvu je sazidao knez Baldovin, a njegov sin car Dušan je priložio crkvu Hilandaru. Pri obnovi crkve 1894.g., nađene su tri nadgrobne ploče. Na jednoj je zabeležen dan smrti kneza Baldovina, na drugoj ime gospođe Ane, za koju se smatra da je bila žena kneza Baldovina, a na trećoj je dešifrovan datum smrti “Raba Božijeg Nikole, unuka Baldovina”. Ploče su prenete u Narodni muzej u Beogradu. Na mestu stare crkve početkom 20.v., sagrađena je nova crkva. Obnovljena je 2002.g. i danas je manastir. Predstavlja jednobrodnu baziliku sa kupolom na vrhu i oltarskom apsidom na istočnoj strani. Manastirski kompleks čine crkva, konak, pirg i spomen kosturnica, sa čijeg platoa se pruža divan pogled na panoramu grada.","Url_dropbox":"https://www.dropbox.com/s/jaz18bkteymck46/G1_svNikola.jpg?dl=0","Url_TO_kult_turizam":"https://turistickavranje.rs/index.php/2018/08/03/kulturni-turizam/","Url_GradVranje":"http://www.vranje.org.rs/lokalnas.php?id=16141&oblast=gvece","e_mail":"izabelasavic744@gmail.com","kontakt":"017/402-378"}}],"totalFeatures":19,"numberMatched":19,"numberReturned":19,"timeStamp":"2022-06-12T17:12:37.708Z","crs":{"type":"name","properties":{"name":"urn:ogc:def:crs:EPSG::4326"}}}